Profit Point

Blog

Deflacija razumljivo za sve: uzroci, skriveni rizici i šta znači za tvoju ušteđevinu i investicije

Constantin Marcel8 min čitanja

Šta je deflacija i kako utiče na tvoj novac

Primetio si da su cene na rafovima nekoliko meseci zaredom niže i prva pomisao ti je bila da ćeš sa svojim novcem konačno moći više da kupiš? Deflacija, odnosno pad cena u celoj privredi, na početku izgleda upravo tako, naročito posle godina poskupljenja. Međutim, za njom mogu da dođu zamrznute plate, otpuštanja i rate koje sve teže otplaćuješ, iako iznos u ugovoru ostaje isti. Ovaj članak ti korak po korak objašnjava kako ova pojava nastaje, po čemu se razlikuje od inflacije i dezinflacije i kako može da utiče na tvoju ušteđevinu, kredit i investicije, da bi donosio informisane odluke, a ne odluke zasnovane na utiscima.

Šta se zapravo dešava kada cene padaju u celoj privredi

Ilustracija: Šta se zapravo dešava kada cene padaju u celoj privredi

Izvor fotografije: freepik

Deflacija je opšti i dugotrajan pad nivoa cena u jednoj privredi. Ključne reči ovde su „opšti“ i „dugotrajan“. Pojava se meri indeksom potrošačkih cena, odnosno korpom proizvoda i usluga koju statističari prate iz meseca u mesec, od hrane i odeće do kirije i prevoza. Kada taj indeks stalno pada, više meseci zaredom, proces je zahvatio celu privredu.

Ovde postoji razlika koju vredi zapamtiti. Ako televizori pojeftine pred praznike ili je povrće leti jeftinije, ne govorimo o opštem padu cena, već o sezonskim popustima ili pojeftinjenju ograničenom na jedan sektor. Prava deflacija nastaje tek kada skoro sve pojeftini istovremeno, tokom dužeg perioda. Razlika deluje suptilno, ali ima potpuno drugačije posledice po tvoju platu, rate i ušteđevinu, kao što ćeš videti u nastavku.

Uzroci deflacije

Ilustracija: Uzroci deflacije

Izvor: Seeking Alpha

Cene ne padaju same od sebe u celoj privredi. Iza ove pojave stoji nekoliko mehanizama koji mogu da se pokrenu odvojeno ili, u ozbiljnim scenarijima, svi odjednom. Tri glavna uzroka su preslaba tražnja, jeftinija proizvodnja i skuplji ili ređi novac.

Dobro je da razumeš svaki od njih, jer ti poreklo ovog procesa govori i koliko je opasan. Pad cena koji dolazi od bolje tehnologije izgleda potpuno drugačije od pada koji dolazi od sloma potrošnje.

Pad agregatne tražnje

Najčešći i najopasniji uzrok je slaba tražnja. Kada ljudi očekuju da će cene još više pasti, odlažu kupovine koje mogu da sačekaju. Zamisli nekoga ko želi da promeni frižider ili automobil. Ako ima utisak da će za šest meseci platiti manje, čeka. Kada milioni ljudi razmišljaju isto, trgovci ostaju sa robom na zalihama i još više spuštaju cene, što potvrđuje očekivanja i navodi kupce da ponovo odlože kupovinu. Tako nastaje začarani krug u kom svaki pad cena podstiče sledeće odlaganje.

Rast produktivnosti i smanjenje troškova proizvodnje

Postoji i blaža varijanta ove pojave, koju neki ekonomisti nazivaju „dobrom“. Kada tehnologija napreduje, kompanije sa istim resursima proizvode više, a troškovi padaju. Deo te koristi stiže i do tebe u vidu nižih cena, bez otpuštanja i bez smanjenja plata.

Najočigledniji primer dolazi iz elektronike. U poslednjih 20 godina televizori, laptopovi i telefoni postali su sve moćniji i, u odnosu na ono što nude, sve pristupačniji. Niko nije stradao zbog tog pojeftinjenja, jer je ono došlo od inovacija, tražnja nije pala, a ušteđeni novac otišao je na druge kupovine.

Besplatan kurs uživo za početnike – Profit Point

Restriktivna monetarna politika i smanjenje kreditiranja

Treći izvor tiče se novca. Kada centralna banka podigne kamatne stope ili smanji količinu novca u privredi, krediti poskupljuju, a ljudi i firme se manje zadužuju. Manje zaduživanja znači manje novca potrošenog na stanove, automobile, opremu ili širenje poslovanja.

Poslovne banke ponekad pojačavaju ovaj efekat. Ako postanu oprezne i pritegnu slavinu kreditiranja, što se naziva kreditnim stezanjem, novac sve teže kruži kroz privredu. Tražnja slabi, firme se bore za manji broj kupaca, a cene su pod pritiskom da padnu. Pad cena koji nastaje ovim kanalom obično prati periode krize, kada svi izbegavaju rizik.

Deflacija, inflacija i dezinflacija razumljivo za sve

Ova tri pojma često se pojavljuju u finansijskoj štampi i jednako često se mešaju. Inflacija znači da cene rastu. Dezinflacija znači da cene i dalje rastu, ali sporije nego ranije. Treći pojam opisuje situaciju u kojoj cene zaista padaju. Mešanje poslednja dva pojma je najčešće i najskuplje.

Pojava

Smer cena

Šta osećaš u kupovini

Glavni uticaj

Inflacija

Rastu

Potrošačka korpa poskupljuje iz meseca u mesec.

Kupovna moć novca opada.

Dezinflacija

Rastu sporije

Poskupljenja se nastavljaju, ali se tempo smiruje.

Znak stabilizacije, situacija se smiruje.

Deflacija

Padaju

Potrošačka korpa stalno pojeftinjuje.

Dugovi postaju teži, a privreda može da uspori.

Jedan hipotetički primer pomaže da zapamtiš razliku. Zamisli da u jednoj godini cene porastu 10%, a sledeće godine 4%. To je dezinflacija, jer život i dalje poskupljuje, samo sporije. Ali ako indeks cena padne ispod nule i tvoja potrošačka korpa zaista košta manje nego pre godinu dana, tek tada si u trećem scenariju iz tabele.

Zašto je ta razlika važna za tebe? Zato što se prave odluke potpuno razlikuju. Ko pomeša dezinflaciju sa stvarnim padom cena može da odloži kupovine ili ulaganja, čekajući pojeftinjenja koja nikada ne dođu. Ako su ti ovakvi pojmovi još uvek teški, besplatni kursevi na profitpoint.rs kreću upravo od tog nivoa, bez potrebe za prethodnim finansijskim znanjem.

Zašto deflacija može biti opasnija nego što izgleda na prvi pogled

Ilustracija: Zašto deflacija može biti opasnija nego što izgleda

Izvor fotografije: freepik

Na prvi pogled, niže cene zvuče kao čist dobitak. Opasnost leži u mehanizmu koji može da se pokrene u pozadini, poznatom kao deflaciona spirala. Lanac izgleda otprilike ovako:

  1. Cene padaju, a firme naplaćuju manje za iste proizvode.

  2. Profiti se tanje, pa firme smanjuju troškove, odnosno plate i radna mesta.

  3. Ljudi sa manjim primanjima ili bez posla smanjuju potrošnju.

  4. Slabija tražnja još više obara cene, a ciklus počinje ispočetka.

Drugi rizik direktno pogađa svakoga ko ima kredit. Iznos koji duguješ banci ostaje fiksan u ugovoru, ali kada cene, a vremenom i plate, padaju, ista mesečna rata postaje sve teža. Ekonomisti kažu da raste realna vrednost duga. Konkretno, ako imaš stambeni kredit, a poslodavac ti smanji platu za nekoliko procenata jer posao ide loše, rata ostaje ista, ali ti odnosi veći deo prihoda.

Zbog toga ovakvi periodi najteže pogađaju zadužene i zaposlene u sektorima osetljivim na potrošnju. To nije apokaliptični scenario, a moderne privrede imaju alate za odbranu, ali je važno da razumeš mehanizam pre nego što se obraduješ pojeftinjenjima. Ako želiš da vidiš kako je ova pojava povezana sa ekonomskim krizama, detaljno objašnjenje naći ćeš u članku o finansijskoj krizi razumljivo za sve.

Kako deflacija utiče na ličnu ušteđevinu i investicije

Ilustracija: Kako deflacija utiče na ličnu ušteđevinu i investicije

Izvor: portalmanagement

Ako imaš novac sa strane, period opšteg pada cena ima dvostruki efekat na njega. S jedne strane, kupovna moć tvoje ušteđevine raste, jer isti iznos pokriva veću korpu proizvoda. S druge strane, centralne banke smanjuju kamatne stope da bi podstakle privredu, pa padaju i kamate na depozite. Novac na računu vredi više u kupovini, ali donosi sve manji prinos.

Za ulaganja na berzi okolnosti postaju teške. Kompanije prodaju po sve nižim cenama, profiti se smanjuju, a cene akcija obično odražavaju ta pesimistična očekivanja. Obveznice sa fiksnom kamatom istorijski su se bolje držale u takvim periodima, jer njihove fiksne isplate vrede više u realnom smislu kada cene padaju. Akcije trpe vidljivije, iako nisu svi sektori pogođeni podjednako. Ako želiš da razumeš kako funkcioniše svaka klasa imovine, tekst o finansijskim instrumentima daje ti potrebnu osnovu.

Praktičan zaključak nije vezan za određeni instrument, već za strukturu. Diversifikovan portfolio, izgrađen uz razumevanje makroekonomskog konteksta, mnogo lakše prolazi kroz ovakve periode od portfolija usredsređenog na jednu klasu imovine. Pre svake odluke korisno je da pročitaš i analizu o najboljim dugoročnim ulaganjima, a za opšti kontekst na profitpoint.rs možeš da pronađeš i poseban kurs makroekonomije, namenjen ljudima bez stručnog predznanja.

Kako centralne banke i vlade reaguju na deflaciju

Ilustracija: Kako centralne banke i vlade reaguju na deflaciju

Izvor fotografije: iStock

Prva linija odbrane je monetarna politika. Centralna banka smanjuje referentnu kamatnu stopu, odnosno kamatu koja utiče na cenu svih kredita u privredi, da bi zaduživanje postalo jeftinije, a ljudi bili podstaknuti da troše i ulažu umesto da drže novac po strani. Kako ovaj mehanizam funkcioniše u praksi možeš da vidiš prateći kretanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

Kada kamate padnu blizu nule, a to i dalje nije dovoljno, centralne banke pribegavaju kvantitativnim olakšicama, poznatim kao quantitative easing. Jednostavno rečeno, centralna banka kupuje obveznice i drugu imovinu na tržištu i upumpava svež novac u finansijski sistem, da bi banke imale iz čega da kreditiraju. Tu se, međutim, pojavljuje i glavno ograničenje ovih alata. Ispod nule može da se ide samo neznatno, a ako ljudi odbijaju da troše, ma koliko kredit bio jeftin, ubačeni novac ostaje zaglavljen u sistemu.

Zato se uključuje i fiskalna politika, odnosno vlada. Država može da poveća javnu potrošnju, od infrastrukture do socijalnih programa, ili da smanji poreze i tako ostavi više novca ljudima i firmama. Jednako je važna i komunikacija centralne banke, jer očekivanja znače mnogo. Ako javnost veruje da će se cene vratiti umerenom rastu, manje odlaže kupovine, pa spirala ne stigne da se formira. Aktuelne analize ovakvih odluka možeš da pronađeš u rubrici Vesti o novcu i investicijama – Profit Point.

Šta deflacija znači za tvoje svakodnevne finansijske odluke

Ilustracija: Šta deflacija znači za tvoje svakodnevne finansijske odluke

Pravi zaključak glasi ovako. Opšti pad cena nije ni samo dobar ni samo loš, a njegov uticaj na tebe zavisi od porekla pojave i tvoje lične situacije. Da bi brzo procenio gde se nalaziš, pogledaj tri elementa svog finansijskog života:

  • Dugovi: ako imaš kredite, u ranjivijoj si grupi, jer fiksne rate postaju teže kada prihodi stagniraju ili padaju. Logičan prioritet postaje smanjenje zaduženosti.

  • Ušteđevina: ako imaš novac sa strane i stabilne prihode, tvoja kupovna moć kratkoročno raste, ali prinosi na depozite padaju zajedno sa kamatama.

  • Investicije: ako imaš portfolio, važna je njegova struktura, jer različita imovina reaguje drugačije, a diversifikacija pravi razliku između neprijatnog perioda i perioda sa ozbiljnim gubicima.

Korisna polazna tačka je da tačno saznaš gde stojiš, a vodič o tome kako da izračunaš neto vrednost imovine pomoći će ti da za nekoliko minuta napraviš sopstveni „rendgenski snimak“. Bez obzira na scenario, privreda prolazi kroz cikluse, a ko razume te cikluse donosi odluke korak ispred onih koji emotivno reaguju na novinske naslove. Finansijsko obrazovanje je upravo ta prednost, znanje koje jednako dobro funkcioniše kada cene rastu, kada se smiruju i kada padaju, jer ti daje kriterijume za odlučivanje, a ne predviđanja.

Constantin Marcel

Autor: Constantin Marcel